Svuda prođi, svome dvoru dođi
STARI GRAD OSTROŽAC U SRCU KRAJIŠKE ZMIJE
Autorica priloga: Amila Saleš
U zadnje vrijeme sve više dolazi u fokus, kako medija tako i nas samih, priča i promocija putovanja, otkrivanje domaćih lokacija, prirodnih ljepota, zanimljivih smještaja i turističkih atrakcija širom BiH.
Situacija sa virusom je doprinijela makar nečemu dobrom, a to je da se okrenemo sebi. Da se više razumijemo, poštujemo i volimo. Da smo produktivniji, odgovorniji. Da više putujemo unutar Bosne i Hercegovine. Makar je otvorila prostor i potrebu za promjenama, razmišljanjima.
Izuzetno nas raduje što je tako u prvi plan došla i posebna ljepotica, legenda skrivena u dvorcu na obalama Une i okruženim vijugavom i modernom stazom za auto-utrke.
Punih 20 godina organizirajući brdsko-brzinsku auto-trku „Krajišku zmiju“ nastojimo utičemo na buđenje svijesti na temu turističkih potencijala BiH, probudimo interes i oživimo priču potrebe veće vidljivosti bosansko-hercegovačkih brendova, a jačeg brenda od prirodnih ljepota i historijskog blaga naša zemlja, nema.
Mogućnost ovakvog razmišljanja i djelovanja daje nam jedinstvo snage domaćih i internacionalnih kako firmi tako i pojedinaca, profesionalaca koji su prepoznali pravo značenje društveno odgovornog poslovanja i djelovanja, a koji stoje iza organizacije međunarodne auto trke “Krajiške zmije”.
Poseban užitak u organizacijskom dijelu i realizaciji istog na pomenutoj auto trci, za nas je uloga domaćina i svojevrsnog turističkog vodiča. Izuzetnu ulogu nam je svih ovih godina imala upravo čuvena tvrđava, locirana na Ostrožcu nadomak Cazina. S ponosom možemo reći da smo učesnike i goste međunarodne auto trke koji nam svake godine stižu u ogromnom broju iz 15 zemalja, rado vodimo u obilazak dvorca koji je vidljiv nadomak cilja same automobilske trke i koji se nalazi često u kadru inspiracije fotografa i raznolikih umjetnika, a na čijoj lokaciji smo i mi imali čast organizirati atraktivne sadržaje.
Mogućnost ovakvog razmišljanja i djelovanja daje nam jedinstvo snage grada Cazina, gradonačelnika mr. Nermina Ogreševića i lokalne zajednice, te domaćih i internacionalnih kako firmi tako i pojedinaca, profesionalaca koji su prepoznali pravo značenje društveno odgovornog poslovanja i djelovanja, a koji stoje iza organizacije međunarodne auto utrke “Krajiške zmije”, kao i kroz saradnju sa Gradom Cazinom odnosno odgovornim strukturama istog koji su kroz različite projekte zajedno sa lokalnom zajednicom, posvećeni očuvanju tradicije.
Raduje nas da smo proteklih dana svjedoci da su mediji počeli pružati vise prostora i pažnje interesantnim i poučnim pričama, domaćim lokacijama, pa smo tako npr na NOVA BH TV mogli pogledati prilog o Ostrožcu. Koji je za svaku pohvalu, kao i reportaža koju potpisuje klix.ba.
Dok tekst koji nudi više informacija u čudesnom Starom gradu Ostrožcu, a kojeg u cjelosti prenosimo u nastavku potpisuje Kulturni centar Cazin.
Srednjovjekovne utvrde i gradovi manje ili više očuvani prošarali su pitomo i prelijepo područje Cazinske Krajine, podsjećajući na minula vremena koja su imala burne tokove u ovom kraju. Općina Cazin ima više takvih utvrda-gradova.
Ostrožac, stara utvrda i zamak, pravi je dragulj među njima. Najdulje je nastanjivan, najčešće obnavljan, dotjerivan u toku svih razdoblja, jer su ga oni koji su njime gospodarili, svom ukusu i potrebama prilagođavali.
Starodrevne listine kazuju da je još 1286. godine njegovo ime upisano u povijest. Istina, ljetopisac Ivan Tomašević tvrdi da je pod imennom Horosium ili Hostosach postojao još 405. godine prije naše ere, što nije historijski dokazano.
Knezovi Babonjići-Blagajski, koji su vladali Ostrošcem, nazivali su se i potpisivali, kao knezovi Ostroški.
Više od sedam stoljeća Ostrožac nad Unom imao je dosta burnih događaja i bio najčešće u središtu značajnih zbivanja. Smjenjivali su se i gospodari nad njim i u njemu. Na jednoj glagoljskoj listini iz 1403. godine koja je kupoprodajni ugovor o kupovini jedne “palače” (kuće) sačuvan je pečat okrugla oblika i u čijem središtu je bila kula s ulazom, pokraj nje osmokraka zvijezda i polumjesec, a oko ovog crteža ispisan je latinski naziv ” s comunitatis Osterocensis”.
Polovinom 16. stoljeća Ostrožac je donio “krajišku posadu”, ali je Frhatbeg ovu jaku utvrdu osvojio 1577. godine i držao kratkotrajno pošto je general Kevenhüller osvojio Ostrožac. Ipak, od 1579. godine Ostrožac je u posjedu Turaka. Tvrdim gradom Ostrožcem su kao kapetana upravljali, skoro, 300 godina, članovi porodice Beširević, sve dok kapetanije nisu ukinute 1836.
Obitelji Beširević je, zbog tako dugog gospodarenja Ostrošcem, dobila nasljedno pravo na stari grad i Utvrdu. Po toj osnovi je Mehmedbeg Beširević ostrožački grad prodao Lotharu von Berksu, koji je u razdoblju od 1896. do 1905. bio načelnik Bihaćkog okruga.
Lothar von Berks je restaurirao stari grad Ostrožac i njemu (na južnom dijelu) podigao svoj dvorac u koji se nastanio 1902. godine nakon što je iz doline Une do utvrde Ostrožac načinjen serpentinski put i most preko Une.
Od tada je ostrožac za mnogobrojne znatiželjne promatrače bio kao grad iz bajke. Oni koji su ga imali prilike razgledati do početka 2. svjetskog rata ostavili su svjedočanstvo: “Dvorac je raskošno uređen. Odaje su prepune umjetnički izrađenih predmeta. To su saloni za muziciranje i biblioteka s brojnim knjigama, umjetničke slike-portreti članovi porodice, spavaonice veće i manje, hodnici sa lovačkim trofeima, pokućstvo i namještaj sa duborezima i intarzijom” i dr.
Novo poglavlje stare utvrde i dvorca Ostrožac počelo je 1969. godine kada je na inicijativu Republičkog fonda za unaprijeđenje kulturnih djelatnosti osnovana Kolonija skulptora “Ostrožac”. Od tada ovdje, visoko nad Unom, ovdje gdje, kako reče pjesnik Vladimir Nazor: “čovjek može koješta zaboraviti, smiriti se i prenijeti u neki novi svijet”, otvoren je veliki kiparski atelje pod vedrim nebom. Tako je svake godine u julu i augustu. Tu kipari isklešu iz kamena bihacita skulpture raznih formata.
Zahvaljujući Koloniji, stari grad Ostrožac je dobio Park skulptura, koji je svojvrsna galerija pod vedrim nebom.
Za ovaj članak posebne zahvale izražavamo
Kulturnom Centru Grada Cazina i direktoru istog mr. Muhamedu Derviću
umjetnicima na fotografijama i video uradcima:
Deni Selimović – Studio Zoom , Sanel Libić – DronArt Bihać , Almir Kurtović